156CM Slicica naslovne pored logoa

lamex baner

Arhitektura u službi čovjeka

Intervju: Mladen Krekić / Business Art

U ovom broju razgovarala sam sa arhitektom koji je na veoma respektabilan način učestvovao u projektovanju moderne arhitekture Crne Gore. Iza njegovog biroa su ozbiljni projekti koje svi sigurno znate Marina Porto Montenegro, Atlas capital centar, hotel Vardar, Hilton Montenegro, ŠC Kamelija, aerodromi u Podgorici i Tivtu kao i mnogi drugi. Pored ovih velikih i kapitalnih projekata moju pažnju posebno privlači kuća u Jankovića Kršu. Ova moderna kuća u kršu je primjer kako treba graditi nove objekte koji posjeduju crte tradicije, a koji ne odskaču od sredine u kojoj se nalaze. Ono što mu posebno polazi za rukom je da u projektima koji to zahtijevaju na pravi način uskladi tradicionalne objekte i ambijent sa savremenim tehnološkim rješenjima i standardima. Kako on kaže potpuno slučajno je došao u Crnu Goru, a sada studio u Podgorici nosi glavni dio posla iako on živi i ima studio u Milanu. Projektu kojem se posebno raduje je nakon 13 godina usvojen Prostorni plan opštine Kotor, koji je realizovan u uskoj saradnji sa Ministarstvom ekologije prostornog planiranja i urbanizma, Opštinom Kotor, Upravom za zaštitu kulturnih dobara i UNESCO-om.

header 1477293780Vila La Tout
5 aerial view

Poslujete u Crnoj Gori od 2006 godine, pa nam recite kako ste počeli sa radom u Crnoj Gori?

To je bilo sasvim slučajno, boraveći u Milanu i poznavajuci osobe iz Crne Gore davne 2005 godine, koji su mi tražili razne arhitektonske savjete. Jedan od tih malih projekata je podstakao jednog od investitora da probamo ostvariti konkretniju saradnju. Tako dolazim prvi put u Crnu Goru. Od tada su počeli da se vežu projekti iza projekata, osjećao sam pozitivnu energiju i potencial, i naravno odlučio da otvorim studio i napravim svoj tim.

Može se reći da ste izgradili dobar dio ozbiljnih projekata u Crnoj Gori i na neki način učestvovali u stvaranju njenog identiteta?

Da, to je istina, učestvovao sam u veoma važnim projektima, i drago mi je što su postali dio identiteta Crne Gore. A osjećam da je u zadnjem periodu moja uloga postala još intenzivnija naročito u urbanom planiranju. Jedan od zadnjih projekata je i usvojeni prostorni plan opštine Kotor nakon 13 godina, u uskoj saradnji sa UNESCO-om.

PrznoVila Pržno

Šta mislite s obzirom da Crna Gora dosta varira kada je arhitektura u pitanju, u kom pravcu treba da se razvija i kako?

Crna Gora ima problema sa arkitekturom, projektovalo se i još se projektuju objekti koji ne poštuju okolinu, ambijent, forme, više su ideje investitora, nego arhitekata. Nedostatak arhitektonskog identiteta zemlje se osjeća, ali koji se u poslednje vrijeme mijenja na bolje, tako da treba raditi na poboljšanju a vremenom i dostići internacionalne nivoe.

Posao Arkitekte je izuzetno odgovoran, prostori na kojima intervenišu su kako privatni tako i javni. Treba razmišljati ne samo sa nivou komercialnog aspekta već i sa nivoa vizuelnog aspekta, ambienta, ekologije, održivosti.

Senzibilitet današnjeg investitora ili bolje rečeno tržišta se promijenio, tržište je zasićeno esencialnim potrebama na osnovu čega su se gradili objekti. Arhitektura se vodila problemom socialne potrebe, formiranju jednostavnih i jeftinih formi objekata kako za stanovanje tako i za komercialne potrebe. A preteča svemu tome jeste i palniranje prostora, propisivajući maksimalno iskorištenje parametara izdrađenosti koji su formirani ne respektirajući ambientalnu sredinu, već samo forsirajući kapacitete i komercialne interese.

 4Hotel 99, Kolašin centar

Posao Arkitekte je izuzetno odgovoran, prostori na kojima intervenišu su kako privatni tako i javni. Treba razmišljati ne samo sa nivou komercijalnog aspekta već i sa nivoa vizuelnog aspekta, ambienta, ekologije, održivosti.


Vi zapravo živite u Milanu, tamo je Vaša porodica, tamo ste prvobitno i osnovali biro, rođeni ste u Hrvatskoj a studirali u Beogradu, da li je to možda tajna Vašeg uspijeha na našim prostorima, prepoznajete i razumijete senzibilitet Crne Gore a opet donosite nešto novo što te projekte čini dobrima?

Moje profesionalno iskustvo po svijetu ( Evropa, Italija, Hrvatska, Srbija, Južna Španija, Tenerife, Amerika, Kalifornija ), dalo mi je mogućnost da osjetim senzibilitet i način kako se ponašati prema različitim ambientima kako urbanim tako i prirodnim i da to iskustvo iskoristim u našim krajevima, lakoćom i olakšanim okolnostima pošto poznajem kulturu i jezik.

Moj pristup arhitekturi je takođe pun radoznalosti, upoznavajući različite kulture i sretan sam da svoje ideje i iskustvo mogu ostvariti na prostorima Crne Gore.

Kako uspijevate da iskordinirate poslovanje u većem broju država, sigurno dosta i putujete?

Da, dosta putujem, prije pandemije, na godišnjem nivo imao sam oko 130 letova. U mom poslu je izuzetno važan timski rad, i mnogo radim na tome .

U mojim biroima nalazi se dobar dio mladih ljudi što je jako pozitivno. Oni su naučili, osim arhitekture, školu ravnoteže između ideja i realnosti, primjenjivati prave materijale, istraživati arhitekturu u kontekstu okoline i kako prezentovati prave projekte.

02Hotel 222, Budva

01

Corona je uticala na cijeli svijet pa sigurno i na poslovanje Vašeg biroa, šta mislite da li je svijetu pa i nama trebalo ovakvo nešto da se desi da bismo malo usporili i razmislili o načinu života?

Definitivno, treba izvući pozitivno iz svih dešavanja, kao što se dogadjalo tokom istorije, Corona je sigurno uspostavila novu vrstu komunikacija, i sigurno djelovala mnogo na način korištenja prostora u arhitetonskom smislu. Na moju profesiju jeste uticalo, nije bilo lako organizovati timski rad, pošto smo navikli da kreiramo diskutujući o problemima na projektima. Uspijeli smo u onim najkrtitičnijim periodima da se preorganizujemo i da pretvorimo timski rad u smart working.

Da li mislite da će uticati na arhitekturu u smislu koncepta, ovakav način života nas dosta tjera u asocijalnost…u lokalima su između stolova predloženi paravani?

Ne može mnogo da utiče na arkitekturu koliko na unutrašnji prostor. Posebno ce uticati na organizaciju prostora namjenjenom turizmu i admistrativnim objektima. Sigurno će se razmišljati o prostoru na način da da privatniju atmosferu u organizaciji unutrašnjeg prostora krot tehnologiju istog a i kroz dizajn enteriera sa naglaskom na veću privatnost, kao što to postoji u već u pojedinim zemljama poput Japana.

0 kompleksKabala Herceg Novi

Arhitekta se osjeća sretnim kad svoje ideje može ostvariti i na malim objektima i u vrlo specifičnim ambijentima, kao što je Jankovića krš, gdije vam se pogled pruža preko 50 kilometara u daljinu i gdje se svakog trenutka ambijent i atmosfera mijenjaju.


Radili ste velike i ozbiljne projekte u Podgorici kao što je ( Capital Plaza)…na početku kada je tek postajao 3D prikaz izgledalo je nestvarno, ja se sjećam da sam razmišljala da li će se stvarno izgraditi…Međutim oko njega je počela da se stvara neka nova priča grada. Da li je po Vama postigao ono sto je trebalo, da li je Vaša očekivanja ispunio?

Capital plaza je bila nova vizija i početak nove urbane sredine grada Podgorice, koji u početku nisu svi podržali ili razumjeli. Smatrali su sve to preambicioznim i nerealnim za sredinu u koj se trebao naći. Objekat je dao novi urbanistički stil, novu formu, upotrebljeni su inovativne tehnologije i materiali. Projekat je nastao zahvaljući i cijelokupnom mom timu koji je bio uključen u njegovu kreaciju i realizaciju.

acc 2Atlas Capital centar, Podgorica

Profesija Arkitekte je javna, mi kreiramo prostor i zato smo uvijek izloženi kritici. Taj prostor, Capital Plaze je bio veliki teret i bilo je pitanje kako će da utiče na grad, i mogu da kažem da sam izuzetno zadovoljan rezultatom.

Dao je neki novi identitet grada, danas se može reći, da je Podgorica imala futuristički projekat i da se izuzetno uklopio u sredinu.

Drugi veliki projekat koji je izazvao dosta pažnje a potpuno je drugačijeg tipa je hotel Hilton. Ljudi teško prihvataju izmjene na starim objektima koji su obilježili neko vrijeme. Kakav je Vaš stav po pitanju tretiranja takvih objekata?

Hotel Hilton je jedan od prvih hotela velikog brand-a Hilton u Podgorici. Nije bilo lako isprojektovati sve što je brand tražio od arhitekte, prvo standard hotela, drugo kapacitete i treće tehnologije samog hotela. Veliki problem je bio i održati originalnost i autentičnost postojećeg hotela koji ima svoju istoriju i u istu inkorporirati sve novo što je traženo. Tek danas, polako sa vremenom se dolazi do saznanja da je projekat uspio po svim traženim zadatcima.

3

Pored ove intervencije imali ste priliku da se nosite sa sličnim situacijama i u Kotoru, na objektu hotela Vardar. Koliko je teško raditi na objektima koji su zaštićeni ili Vas na kraju krajeva takvi izazovi pokreću?

Hotel ‘ Vardar ‘ je bio osjetljiv projekat, gdje je moralo da se poštuje stari duh stila i kulture,i prednost svega je bilo da se nađe ravnoteža između tradicije stila u eksterijeru i modernog stila u enterijeru. Provodio sam i provodim mnogo vremena u Boko Kotorskom zalivu i u Kotoru, samim tim sam i želio da razumijem tradiciju, arhitekturu i odnos prema njihovoj kulturi.

To je projekat koji nije imao većih problema do kraja realizacije i samog objekta, jednostavno zato sto je bila uska saradnja sa upravom za zaštitu kulturnih dobara Kotora, koji su davali smijernice na koji način zaštititi a sa druge starane i modernizovati novi prostor u kojem se živi po današnjim standardima.

Slična je situacija i sa tržnim centrom Kamelija, koja zaista ne odaje utisak klasičnog tržnog centra, pa čak i unutra je prenesen taj osjećaj da se nalazite u gradu sa bogatom istorijom?

Svaki grad ima ima svoju priču i običaj koji bi volio da zadrži, a to je posebno sa gradom Kotorom gdje je tržni centar Kamelija dao modernu viziju sa tradicionalnom arhitekturom, gdje se okuplja mladi i stariji svijet.

1Centurion Porto Montenegro

Vaš biro stoji i iza marine Porta Montenegra, uspjeli ste da od nje napravite živu urbanu zonu, koja je potpuno izmijenila način tretiranja marine?

Porto Montenegro, svi znamo da je to brand koji je lansirao Crnu Goru kao elitnu destinaciju što u turističkom tako i u nautičkom svijetu. Imajući u vidu da se turističkim marinama bavim vec duži niz godina, marina u Portu je bio izazov ali riješiv na specifičan način.

Marina nije imala velikih problema u inženjerskom marinskom smislu zaštite, već sam se više bavio urbanizacijom i organizacijom marine da bude dio urbane gradske sredine koju mogu koristit svi građani kao velika šetališna zona atraktivnog imidža, koji je postao prepoznatljiv u svijetskim razmjerima.

Neki smatraju da je vrhunac stvaranja svakog arhitekte u stvari dobra kuća. Vaša kuća u kršu je izuzetan primjer dobre arhitekture, koje rijetko možemo vidjeti na ovim prostorima. Prošlo je 6-7 godina od njene izgradnje a i dalje je jednako aktuelan projekat?

Arhitekta se osjeća sretnim kad svoje ideje može ostvariti i na malim objektima i u vrlo specifičnim ambijentima, kao što je Jankovića krš, gdje vam se pogled pruža preko 50 kilometara u daljinu i gdje se svakog trenutka ambijent i atmosfera mijenjaju.

Tako da Kuća u Kršu je bio izvor rada i ideja, naravno timski rad mog biroa.

To je odličan primjer gdje se jedan moderan dizajn uklapa sa sredinom u kojem se nalazi objekat i koji je srastao sa cijelim pejzažom.

Takva vrsta kuće u kršu je primjer kako da gradimo nove objekte koji posjeduju crte tradicije kroz materijale i forme koje ne odskaču od sredine u kojoj se nalaze.

Kompleks 01Ski centar Jelovica

Pomjeraju se potrebe ljudi kada je turizam u pitanju, šta mislite u kom smjeru bi trebao da se razvija turizma u Crnoj Gori, šta u stvari treba da posjeduje jedan hotel da bi privukao gosta?

Sigurno da u ovom nazovimo ga novom periodu zbog okolnosti pandemije dolazi do tranzicija u turizmu kako u Crnoj Gori tako i po svim turističkim destinaciama u svijetu.

Prateći reakcije na aktuelno stanje u sektoru, tendencije u razvoju tipologija turizma, se mijenjaju, u narednom periodu više će se razmišljati o hotelima manjih kapaciteta, agro turizmu, turizmu gdije je privatnost izraženia, a ne o velikim turističkim resortima sa 500 soba i više. 

Na kojim projektima trenutno radite?

Ovo je vrlo interesantan period u karijeri, radeći na projektima vezanim za i arhitekturu i urbanisticko planiranje.

Istakao bih jedan od važnijih za mene a mislim isto tako i za Crnu Goru, to je usvojen prostorni plan opstine Kotor nakon punih 13 godina, koji je realizovan u uskoj saradnji sa Ministarstvom ekologije prostornog planiranja i urbanizma, Opštinom Kotor, upravom za zaštitu Kulturnih Dobara i UNESCO om.

A što se tiče same arhitekture momentalno sam u fazi realizacije projekata u Crnoj Gori, Italiji i Švajcarskoj.

Među važnijima bih pomenio u Crnoj Gori su Hotel Marriot u Kotoru, Hotel 99 Centar Kolašin, Hotel 222 Budva, Turistički kompleks sa marinom Kabala Herceg Novi, Ski Centar Jelovica, Turistički kompleks Centurion Porto Montenegro.

Razgovarala: Aleksandra Zečević Malović

 LOGO WHITE

Časopis za Arhitekturu, građevinarstvo, enterijer. dizajn i ličnosti.

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 665 155

Tel: +382 (0) 69 429 375

Tel: +382 (0) 67 210 904

E-mail: casopisprostor@gmail.com

Podgorica

 

Časopis Prostor u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!