Prostor_66

PROSTOR BANNER

Ozbiljni problemi zahtijevaju veliki rad

INTERVJU: NOVICA MITROVIĆ, PREDSJEDNIK STRUKOVNE KOMORE ARHITEKATA IKCG /

NA NEDAVNO ODRŽANIM IZBORIMA U KOMORI ARHITEKATA ZA PREDSJEDNIKA STRUKOVNE KOMORE ARHITEKATA IKCG IZABRAN JE ARHITEKTA NOVICA MITROVIĆ, KOJI JE DO SADA BIO ČLAN SKUPŠTINE STRUKOVNE KOMORE ARHITEKATA, I ČLAN UPRAVNOG ODBORA IKCG. SA NOVIM PREDSJEDNIKOM KOMORE RAZGOVARALI SMO O BUDUĆEM RADU, PROMJENAMA, STRATEGIJAMA RAZVOJA I PROCESIMA U DONOŠENJU ODLUKA.

Gospodine Mitroviću, čestitamo na izboru. Možete li se, na početku intervjua kratko predstaviti našim čitaocima? Gdje danas radite? Gdje ste sticali iskustvo?

Prvo bih želio da Vam se zahvalim na pozivu, i nadam se da ćemo u budućem periodu imati kvalitetnu saradnju sa časopisom Prostor. Ja sam nakon završenog fakulteta, i magistarskih studija čitavih  deset godina radio u arhitektonskom birou Arhient u Podgorici, prvo kao saradnik, a kasnije kao odgovorni projektant i planer. Zatim sam 2018. godine samostalno osnovao arhitektonski studio No form architects, gdje sam i danas glavni i odgovorni inženjer.

Kako vidite sebe kao novog predsjednika Strukovne komore? Hoćete li uvesti neke značajne promjene koje će uticati na percepciju Komore?

Smatram da su promjene u načinu djelovanja Komore arhitekata neophodne i hitne. Trenutno stanje arhitekture u Crnoj Gori nije nimalo ohrabrujuće. Komora arhitekata prije svega mora uticati da se u širim slojevima društva promjeni svijest o značaju arhitekture i urbanizma na neposredno okruženje i kvalitet života. Sve svoje kapacitete moramo usmjeriti na poboljšanje uslova rada ahitekata, zakonodavstva, i generalno regulisanje čitavog arhitektonskog sistema. Moram istaći da u Komori arhitekata imamo mlad Izvršni odbor, koji je pun entuzijazma i želje za unapređenjem struke, pa tu pozitivnu energiju moramo iskoristiti na pravi način.


STRATEGIJA JE TRENUTNO U FAZI PREDNACRTA I UBRZO ĆEMO JE STAVITI NA JAVNU RASPRAVU, KAKO BI ČLANSTVO AKTIVNO UČESTVOVALO U NJENOJ IZRADI. SMATRALI SMO DA JE U NJENU IZRADU NEOPHODNO UKLJUČITI ŠTO VIŠE AKTERA, NVO SEKTORA, MEDIJA, NOVINARA, ISTRAŽIVAČA, FAKULTETA I PREDSTAVNIKA FIRMI, KAKO BI IZ RAZLIČITIH UGLOVA SAGLEDALI SVE TRENUTNE NEDOSTATKE, I ODREDILI STRATEŠKE AKTIVNOSTI U NAREDNOM PERIOD.


Možete li se osvrnuti na to kako vidite dosadašnji rad Komore. Bili ste do sada član skupštine strukovne komore arhitekata pa najbolje znate kako stvari funkcionišu i sa te strane? Nekad nam se iz pozicije posmatrača sve čini jednostavnije i lakše…

Iskreno kao arhitekta i član Komore nisam zadovoljan načinom na koji je Komora arhitekata doprinosila razvoju arhitektonske scene u Crnoj Gori. Sa druge strane opet moramo biti i svjesni da ni zakonska ovlašćenja Komore arhitekata, nisu omogućavala djelovanje komore na način na koji bi to trebalo biti.

Untitled 1

Komora arhitekata je samo jedna od pet strukovnih Komora u okviru Inženjerske Komore Crne Gore. Inženjerska komora opet okuplja širok spektar inženjerskih struka, pa je Komora arhitekata u takvom sistemu bila ograničena u modelima unapređenja i promovisanja arhitektonske struke, jer se na neki način prilagodila ostalim strukovnim komorama, ne ulazeći dublje u analizu problema samog arhitektonskog djelovanja i unapređenja tog ambijenta. To djelovanje se konačno pokrenulo u prethodnom četvorogodišnjem periodu, kada je Komora arhitekata istupila iz svakodnevice, i pokrenula određene procese i aktivnosti koje su za krajnji cilj imale stvaranje povoljnijeg ambijenta za arhitektonsku scenu. Međutim jedan turbulentan period koji su obilježili usvajanje Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, i situacija izazvana pandemijom nisu dozvolili da se uradi i više, i zaokruži jedan proces promjene koji je započet.

Ono što je novo a što smo odmah mogli da vidimo u Vašem radu je da ste se preko panel diskusija i organizovanih sastanaka povezali sa svim granama struke. Šta je bio povod sastanaka?

Prije svega smo prepoznali probleme u samoj strukturi rada Komore arhitekata. Komora arhitekata je godinama više djelovala iz pozadine, određenim aktivnostima usmjerenim prema dijelu stručne javnosti, dok je za širu javnost koja nije stručna, ili je manje zaintresovana, bila i manje dostupna. Na taj način su i dometi djelovanja Komore bili ograničenog vremenskog i prostornog djelovanja. Cilj svih sastanaka i panela je da ponovo okupimo arhitekte iz različitih oblasti djelovanja u Komori, da čujemo njihova mišljenja, stavove, sugestije i savjete, kako bi sve to implementirali u strategiji djelovanja za naredni period. Dobili smo veoma pozitivne reakcije i pohvale od strane učesnika i članstva, koji su prepoznali da je konačno Komora arhitekata krenula u jedan proces transformacije, na transparentan način.

Na koji način Komora može uticati na rješavanje  problema sa kojima se kolege susreću?

Mislim da trenutno nema dijela arhitektonske oblasti, u kojem nemamo ozbiljne probleme, pa nas očekuje i veliki rad. Unapređenje loše zakonske regulative, unapređenje nekvalitetnog sistema arhitektonskih konkursa i javnih nabavki, poboljšanje profesionalnog statusa arhitekata, izrada tehničkih propisa i pravilnika, rad na unapređenju kvaliteta i izrada standarda usluga arhitekata, su samo neke od aktivnosti koje u narednom period moramo pokušati da riješimo.


DANAS JEDNOSTAVNO U SISTEMU IZGRADNJE OBJEKATA PRAKTIČNO SVI OD INVESTITORA, IZVOĐAČA, NADZORA, DO KRAJNJIH KORISNIKA, DAJU SEBI ZA PRAVO DA MIJENJAJU ARHITEKTONSKI OBJEKAT, KOJI BI SAM PO SEBI TREBAO DA PREDSTAVLJA AUTORSKO DJELO. TO NAJBOLJE MOŽETE UOČITI KADA UPOREDITE IZGLEDE OBJEKTA IZ PROJEKTA, SA STVARNO IZVEDENIM STANJEM. GRAĐEVINSKA INSPEKCIJA NEMA KAPACITETE DA KONTROLIŠE NAVEDENO, A ČINI SE DA SVI OSTALI UČESNICI U SISTEMU NIJEMO POSMATRAJU SVE ONO ŠTO SE SVAKODNEVNO DEŠAVA NA OBJEKTIMA.


Kakvo je, po vašem mišljenju, trenutno stanje prostornog ambijenta u Crnoj Gori?

Stanje prostornog ambijenta u Crnoj Gori je trenutno na izuzetno niskom nivou. Prostor je devastiran nelegalnom, ali i nekontrolisanom gradnjom. Zakonska regulativa je neuređena ili nekvalitetna, planska dokumentacija loša. Zakonom iz 2017. godine su definisana četiri stuba planiranja prostora: prostorni plan Crne Gore, plan generalne regulacije, urbanistički projekat kao implementacioni planski instrument sprovođenja plana generalne regulacije i državne smjernice razvoja arhitekture. Osnovno pitanje je na osnovu čega se sprovodi sistem upravljanja prostorom kada niti jedan od četiri stuba upravljanja prostorom ne postoji četiri godine nakon donošenja Zakona?  Sve je to rezultiralo jednom stihijskom gradnjom, i pokazalo sve mane i nedostatke usvojenog zakonskog rješenja.

Da li mislite da komora može uticati na probleme kao što su: kriterijumi za izradu projekata, kriterijumi najniže cijene koji su možda i najopasniji kada je projektovanje u pitanju, gdje se sigurno gubi na kvalitetu?

Sprovođenje javnih nabavki za projektovanje arhitektonskih objekata, ili angažovanje arhitekata od strane privatnih investitora, po kriterijumima najniže cijene je zaista poražavajući za arhitekturu i arhitekte bilo koje države. U prilog ovome govori veliki broj objekata izgrađenih u prethodnim godinama kod kojih su zbog loše, ili nekvalitetne projektne dokumentacije drastično premašena investiciona ulaganja, ili su dobijena neadekvatna rješenja. Komora mora pronaći način da se izbori protiv ovakvog mehanizma, koji je u zemljama za razvijenom svijesti o arhitekturi odavno prevaziđen.

Čini mi se da se struka po mnogim pitanjima pala na niske grane, za mnoga pitanja od važnosti tretiranja prostora se i ne pita. Šta je potrebno kako bi se stvorio pozitivan ambijent za rad arhitekata, i omogućio kvalitetan razvoj arhitektonske scene u Crnoj Gori?  

Potpuno ste u pravu, razloga za to ima i previše, ali prije svega odgovornost moramo tražiti i u sebi, jer smo kao struka dozvolili da arhitektonskom scenom preovladaju interesi investitora, nekompetentnih planera, i neukih graditelja.  Arhitektonska scena u Crnoj Gori, nije razvijena, niti možemo govoriti o prepoznatljivom stilu arhitekture, za razliku od susjednih zemalja regiona kao što su Hrvatska i Slovenija, kod kojih već možemo uočiti upečatljiv arhitektonski stil. Crna Gora ima kvalitetne arhitekte, koji nažalost za sada nisu uspjeli da arhitektonsku scenu razviju u pravom smjeru. Veliku odgovornost u tome ima i Komora arhitekata. Ono što je uočljivo svima, to je da trenutno u ovoj oblasti imamo jake lobije Investitora, koje diktiraju procese planiranja i izgradnje objekata. Komora mora opet da okupi i ujedini struku, kako bi zajedno krenuli u rješavanje ovog problema.

Svjedoci smo da se na svakom koraku može vidjeti devastacija arhitektonskih objekata novije istorije. Da li mislite da komora može na neki način uticati na nekakav pravilniji i pošteniji tretman objekata od arhitektonskog značaja?

Ovo je oblast u kojoj hitno treba pokrenuti određene procese, posebno u saradnji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara. Zakonska regulativa iz ove oblasti je prilično neuređena. Veliki problem predstavlja i pitanje autorskog prava arhitektonskih objekata. Danas jednostavno u sistemu izgradnje objekata praktično svi od investitora, izvođača, nadzora, do krajnjih korisnika, daju sebi za pravo da mijenjaju arhitektonski objekat, koji bi sam po sebi trebao da predstavlja autorsko djelo. To najbolje možete uočiti kada uporedite izglede objekta iz projekta, sa stvarno izvedenim stanjem. Građevinska inspekcija nema kapacitete da kontroliše navedeno, a čini se da svi ostali učesnici u sistemu nijemo posmatraju sve ono što se svakodnevno dešava na objektima. 

PANEL SKA

Komora arhitekata je već podržala inicijativu za zaštitu djela poznatih crnogorskih arhitekata. Nedavno smo takođe u saradnji sa NVO Kana pokrenuli inicijatu za stavljanje van snage DUP-a “Rekreativno kulturna zona na obali rijeke Morače” - južni dio“, u čijem zahvatu se nalazi Hotel Podgorica, djelo čuvene arhitektice Svetlane Kane Radević. Nešto slično se dešava na mnogim objektima u Crnoj Gori.

Koja će biti strategija razvoja Komore arhitekata 2021-2025?

Upravo smo na samom početku rada prepoznali nedostatak jednog ovakvog strateškog dokumenta, pa smo pokrenuli izradu dokumenta strategije razvoja Komore arhitekata. Radni sastanci i paneli koje smo održali su samo prvi korak u prikupljanju informacija, i prepoznavanju strateških prioriteta. U tu svrhu smo i organizovali anketu među članovima Komore arhitekata i Saveza arhitekata. Strategija je trenutno u fazi prednacrta i ubrzo ćemo je staviti na javnu raspravu, kako bi članstvo aktivno učestvovalo u njenoj izradi. Smatrali smo da je u njenu izradu neophodno uključiti što više aktera, NVO sektora, medija, novinara, istraživača, fakulteta i predstavnika firmi, kako bi iz različitih uglova sagledali sve trenutne nedostatke, i odredili strateške aktivnosti u narednom period.


SMATRAM DA SU PROMJENE U NAČINU DJELOVANJA KOMORE ARHITEKATA NEOPHODNE I HITNE. TRENUTNO STANJE ARHITEKTURE U CRNOJ GORI NIJE NIMALO OHRABRUJUĆE.  KOMORA ARHITEKATA PRIJE SVEGA MORA UTICATI DA SE U ŠIRIM SLOJEVIMA DRUŠTVA PROMJENI SVIJEST O ZNAČAJU ARHITEKTURE I URBANIZMA NA NEPOSREDNO OKRUŽENJE I KVALITET ŽIVOTA.


Dosta je komentara  da u Crnoj Gori javni konkursi nijesu raspisani kako treba, da su netransparentni, da se žiri ne bira na adekvatan način. Da li mislite da komora na neki način treba i može da se uključi i koji bi to po Vama način bio?

Povjerenje u konkursnu proceduru i praksu u Crnoj Gori je na prilično niskom nivou. Nepostojanje kvalitetnog pravilnika, netransparentne procedure, veoma česte žalbe na izbor najboljih rješenja samo urušavaju povjerenje u čitav proces izbora.  Objavljivanje konkursa isključivo na sajtovima organa lokalnih ili državnih koji raspisuju konkurse, stvara utisak da je učestvovanje na konkursima nepoželjno ili suvišno. Česti su i primjeri da u okviru samog žirija na nekom konkursu bude više pravnika, i predstavnika investitora ili korisnika, nego stručnog članstva, odnosno samih arhitekata.

Strukovna Komora arhitekata mora da insistira na usvajanju kvalitetnog pravilnika, i da se organizacija konkursa dodijeli upravo strukovnom udruženju arhitekata, kao što je to i praksa u svim uređenim zemljama, koje će imati apsolutni kredibilitet da sprovodi konkurse na jedan transparentan i kvalitetan način.  Istovremeno cilj da se u sistemu djelovanja uvede i praksa konkursa privatnih investitora.


SPROVOĐENJE JAVNIH NABAVKI ZA PROJEKTOVANJE ARHITEKTONSKIH OBJEKATA, ILI ANGAŽOVANJE ARHITEKATA OD STRANE PRIVATNIH INVESTITORA, PO KRITERIJUMIMA NAJNIŽE CIJENE JE ZAISTA PORAŽAVAJUĆI ZA ARHITEKTURU I ARHITEKTE BILO KOJE DRŽAVE. U PRILOG OVOME GOVORI VELIKI BROJ OBJEKATA IZGRAĐENIH U PRETHODNIM GODINAMA KOD KOJIH SU ZBOG LOŠE, ILI NEKVALITETNE PROJEKTNE DOKUMENTACIJE DRASTIČNO PREMAŠENA INVESTICIONA ULAGANJA, ILI SU DOBIJENA NEADEKVATNA RJEŠENJA. KOMORA MORA PRONAĆI NAČIN DA SE IZBORI PROTIV OVAKVOG MEHANIZMA, KOJI JE U ZEMLJAMA ZA RAZVIJENOM SVIJESTI O ARHITEKTURI ODAVNO PREVAZIĐEN.


Nedavno ste radili anketu, kako ste zadovoljni odzivom i rezultatima?

Anketu smo pokrenuli kako bi te podatke koristili u izradi strategije rada u narednom periodu. Veoma smo zadovoljni odzivom jer smo imali više od 100 anketiranih arhitekata, a i rezultati su veoma interesantni. Neki od podataka koji su nam posebno indikativni su da je svega 11% anketiranih arhitekata zadovoljno svojim primanjima, da 90 % anketiranih smatra da je neophodna izmjena ili izrada novog zakona, i da skoro 80% smatra da je neophodno osnivanje državnog  Zavoda za planiranje prostora. Istovremeno imamo i prilično negativne ocjene o dosadašnjem radu Komore arhitekata i IKCG, jer je prosječna ocjena anketiranih na skali od 1 do 5 ispod 2.

Iz ovoga možemo zaključiti da Vam predstoji ozbiljan i posvećen rad. Nažalost problema ima toliko da će te vjerovatno krenuti od nekih prioritetnih stvari. Šta je ono što mislite da je u ovom trenutku najbitnije rješavati i na čemu ćete se fokusirati?

Upravo će naredne aktivnosti biti definisane našim Strateškim dokumentom. Ono što je prioritet u ovom trenutku je rad na izmjenama, ili izradi novog Zakona koji će regulisati oblast izgradnje objekata i planiranja prostora. Međutim kako nijednu promjenu nije lako ostvariti, i navedene aktivnosti predstavljaju samo način za pokretanje složenog mehanizma za razvoj arhitektonske scene u Crnoj Gori.

 

 LOGO WHITE

Časopis za Arhitekturu, građevinarstvo, enterijer. dizajn i ličnosti.

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 653 271

Tel: +382 (0) 69 429 375

Tel: +382 (0) 67 210 904

E-mail: casopisprostor@gmail.com

Podgorica

 

Časopis Prostor u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!