Prostor_66

PROSTOR BANNER

Granice prostora, odgovornosti i savjesti

RIJEČ UREDNIKA

Sve češće se pitam: dokle ćemo ovako? Arhitektura, kao disciplina, uvijek bi trebala da predstavlja sinergiju funkcije, estetike i odgovornosti prema prostoru i društvu. A ipak, svjedoci smo invazivnog pristupa izgradnji, koji ne samo da zanemaruje kapacitete infrastrukture i prirodne resurse, već često i svrhu arhitekture – da stvori prostorni okvir koji unapređuje naš život i zajednicu kojoj pripadamo. Sve češće mi se čini da zaboravljamo šta znači poštovati prostor, prirodu, pa i sami sebe.

Pitam se – da li još uvijek, makar i u tragovima, postoje moralni i etički kompasi u urbanizmu i arhitekturi? Ili je dovoljno da projekat prođe kroz proceduru dobijanja dozvole, često zamaskiran privlačnim 3D prikazima, da bismo ga proglasili prihvatljivim? Nekada je Bokokotorski zaliv bio simbol harmonije prirode i arhitekture – prostora gdje se svaki novi objekt gradio s osjećajem pripadnosti pejzažu i kulturi. Danas, svaki invazivni projekat koji narušava taj balans ostavlja nas da se pitamo – koliko smo zaista spremni da žrtvujemo u ime profita?
Ovo nije pitanje samo jednog zaliva. To je pitanje kako se danas planira i gradi u našim gradovima i naseljima. Podgorica, sa svojim urbanističkim planovima, i projekti poput onog na Veljem Brdu sve jasnije pokazuju da tekovine novca često upravljaju prostorom. Postavlja se pitanje – ko donosi odluke o ovakvim projektima? Da li su to odluke koje predstavljaju interese zajednice, ili samo usku korist pojedinaca? I što je još važnije – da li mi, kao građani, arhitekti i profesionalci, imamo pravo i snagu da se suprotstavimo? Da li naš glas išta znači?
U ovom broju časopisa Prostor donosimo priče koje istražuju kako arhitektura može preispitati naše granice odgovornosti prema prostoru.
Predstavljamo Shor House, pionirski projekat održive arhitekture smješten na slikovitom ostrvu Mayne u Britanskoj Kolumbiji. Ova kuća, djelo studija Measured Architecture, postavlja nove standarde kroz konceptualni pristup koji kombinuje potpunu reciklažu materijala i minimalan uticaj na okolinu.
Na našoj naslovnici je E blok, nagrađeni projekat podgoričkog studija DVARP, koji kroz inovativne dizajnerske intervencije mijenja percepciju industrijsko-poslovnih zona. Smješten između Podgorice i aerodroma, E blok ne funkcioniše samo kao logistički centar, već postavlja standarde održive gradnje kroz pažljivo birane lokalne materijale, efikasnost prostora i harmoničan odnos s kontekstom. Ovaj objekat, dobitnik nagrade na 6. crnogorskom salonu arhitekture u kategoriji Realizacija, predstavlja spoj funkcionalnosti i vizije budućnosti.


PITAM SE – DA LI JOŠ UVIJEK, MAKAR I U TRAGOVIMA, POSTOJE MORALNI I ETIČKI KOMPASI U URBANIZMU I ARHITEKTURI? ILI JE DOVOLJNO DA PROJEKAT PROĐE KROZ PROCEDURU DOBIJANJA DOZVOLE, ČESTO ZAMASKIRAN PRIVLAČNIM 3D PRIKAZIMA, DA BISMO GA PROGLASILI PRIHVATLJIVIM? 


Inspiraciju nalazimo i u Piranesi nagradi, jednom od najprestižnijih priznanja u centralnoj Evropi. Dodijeljena u okviru Piranskih dana arhitekture, ova nagrada ističe projekte koji na inovativan način spajaju tradiciju, kulturno nasljeđe i savremene arhitektonske odgovore na potrebe prostora. Piranesi nagrada nas podsjeća koliko je važno zadržati poštovanje prema okruženju i istoriji, čak i dok se okrećemo budućnosti.
Biblioteke, kao tipologija, dobijaju poseban fokus u ovom broju. Kroz projekte poput Pekinške Sub-Center biblioteke studija Snøhetta, multimedijalne biblioteke L’échappée u Francuskoj i kulturnog centra Antipode u Rennesu, istražujemo kako ove građevine mogu postati prostori koji osnažuju zajednicu, promovišu znanje i odgovaraju na izazove digitalnog doba. Ovi primjeri pokazuju da biblioteke danas nisu samo mjesta čuvanja knjiga – one su prostori susreta, razmjene ideja i kulturnog razvoja.


Takođe, predstavljamo i dva aktuelna konkursa koja donose svježinu na lokalnu arhitektonsku scenu. Prvi je međunarodni konkurs za idejno rješenje atletskog stadiona u Podgorici, gdje je pobjednički tim arhitektkinja iz Sjeverne Makedonije ponudio rješenje koje spaja sportsku funkciju sa prostorima za rekreaciju i druženje. Drugi konkurs, koji je raspisala Opština Tivat, traži arhitektonsko rješenje za novi administrativni kompleks Policijske stanice i Centra za zaštitu i spašavanje, postavljajući visoke zahtjeve za funkcionalnost i integraciju sa zajednicom.
Kroz priče o brutalizmu, koje nam donosi Danica, vraćamo se korijenima jedne od najuticajnijih arhitektonskih stilskih epoha prošlog vijeka. Brutalizam, iako često osporavan, ostavio je neizbrisiv trag kao stil koji je prioritet dao funkciji i potrebama čovjeka, oblikujući prostore koji su u potpunosti podređeni svakodnevnom životu.


NEKADA JE BOKOKOTORSKI ZALIV BIO SIMBOL HARMONIJE PRIRODE I ARHITEKTURE – PROSTORA GDJE SE SVAKI NOVI OBJEKT GRADIO S OSJEĆAJEM PRIPADNOSTI PEJZAŽU I KULTURI. DANAS, SVAKI INVAZIVNI PROJEKAT KOJI NARUŠAVA TAJ BALANS OSTAVLJA NAS DA SE PITAMO – KOLIKO SMO ZAISTA SPREMNI DA ŽRTVUJEMO U IME PROFITA?


Na kraju, Ema nas podsjeća na značaj mladih u oblikovanju bolje budućnosti. Njena priča o saradnji s generacijom koja se ne boji da preispita postojeće norme i bori se za kvalitetniji prostor, inspiriše nas da vjerujemo u mogućnost promjene.
Pozivamo vas da kroz ove teme promišljamo o prostoru ne samo kao okviru za život, već i kao ogledalu naših vrijednosti, jer briga o prostoru jeste briga o nama samima – sada i u budućnosti.

 LOGO WHITE

Časopis za Arhitekturu, građevinarstvo, enterijer. dizajn i ličnosti.

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 653 271

Tel: +382 (0) 69 429 375

Tel: +382 (0) 67 210 904

E-mail: casopisprostor@gmail.com

Podgorica

 

Časopis Prostor u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!