Idejno, arhitektonsko-urbanističko rješenje Trga Nezavisnosti u Podgorici / ING INVEST

Pored nagrađenih radova za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje Trga Nezavisnosti u Podgorici, predstavljamo Vam i projekat biroa Ing Invest koji je otišao korak dalje kada je u pitanju tretiranje ovog prostora. Na prvi pogled u oči će vam upasti, za naše podneblje, pomalo futuristički objekat kojom su zamijenili zgradu starog Beka. Inače imamo tu osobinu da se grčevito držimo starih objekata bez obzira na njihovo stanje. Možda je zaista vrijeme za neke nove projekte i generacije koje će obilježiti centar glavnog grada. Voljela bih i da je prof. Božidar Milić, koji je projektovao objekat sa nama, da i on da svoje viđenje tretiranja i problematike cijelog ovog prostora.

Možda vam je teško da zamislite ovakav projekat na poziciji trenutnog trga ali ukoliko se budemo držali sigurnih i pasivnih projektnih rješenja arhitektonska scena Crne Gore neće mnogo napredovati. Konkursi inače služe kako bi arhitekte mogle da pušte “mašti na volju” i zato su to idejna rješenja koja se mogu prilagođavati i mijenjati. Rješenje koje je ponudio Ing invest postavlja jedno bitno pitanje da li ovaj prostor zaista treba tretirati u cjelini a ne parcijalno? Što se mene tiče dajem bod više za hrabrost i inovativnost a vi se na sljedećim stranicama bliže možete upoznati sa procesom projektovanja kojim se tim vodio.

Uvod: Aleksandra Zečević Malović

Još od poslijeratnog perioda, brojni su neuspjeli pokušaji da se dođe do održivog rješenja trga, zaključno sa posljednjim koji živi tek jednu deceniju. Trg jake vokacije sa diskutabilnom estetikom nije uspio da zaživi. Nije zavrijedio posebno bitno mjesto u kontekstu korišćenja. Takođe, nema ni jak simbolički karakter za koji je bio nominovan. Sa druge strane, poznavaocima prilika i dešavanja u Glavnom gradu jasno je da problem aktuelnog trga ponajmanje leži u njemu samom. Kontekst je dakako širi i podrazumijeva opsežnije analize. Ovaj dio grada je, nažalost, u procesima neuspjele tranzicije i urbane obnove, doživio značajne demografske transformacije koje su ga učinile nedovoljno eksploatisanim u odnosu na sve prednosti i istorijski kontekst koji nudi. Kao rezultat bavljenja problematikom gradskog trga, a oslanjajući se na kolektivnu svijest, Trgu nezavisnosti je nužno potrebna svojevrsna renesansa šireg konteksta.

Nedostatak parkinga, kozmetika obodnih fasada i rehabilitacija trgovačkih sadržaja postavljeni su kao osnovni kriterijumi u projektnom zadatku. Konkursom definisana zona zahvata, bez iskoraka, odgovarala je gabaritima postojećeg trga, uz smjernicu da se predvidi ukidanje kontaktnih jednosmjernih saobraćajnica. Projektnim zadatkom sugerisano je da se bočne saobraćajnice provuku ispod trga, ali sa nedovršenom idejom kako nadomjesiti njihovo izuzeće. Stav našeg tima, direktno i nedvosmileno, kroz predlog idejnog rješenja, imperativno priključuje i dio iza poslovnog objekta “BEKO” stvarajući integralnu površinu budućeg gradskog trga. Svjesni činjenice da granice definisane raspisom konkursa moraju doživjeti transformaciju, ušli smo u razradu rješenja koje je iz pomenutog razloga nosilo očekivan rizik. Naše rješenje je bilo i pokušaj osvješćivanja strukovne a istovremeno i šire javnosti, da glavni gradski trg mora imati jači karakter, kako bi se oživio sociološko kulturni ambijent centra Glavnog grada. To je podrazumijevalo proširenje-spajanje trga sa zonom iza BEKA (trg Balšića), pojavnost centralnog objekta koji bi svojom estetikom jasno akcentovao, a funkcijom okupljao i sintetisao sadržaje uvećanog trga (definicija trga). Ispod površine ovako dimenzionsanog prostora, vrši se jednostavnija distrubucija sadržaja i izbjegavaju se eventualni novi problemi u daljoj eksploataciji. Podzemnoj garaži pristupa se novom, dvosmjernom saobraćajnicom koja ponire u svojim početnim pozicijama (kod CNP-a sa jedne i kod zgrade Privredne komore sa druge strane). Na ovaj način se ne izmješta saobraćaj, već se spušta na nižu, “nevidljivu” kotu i tako se olakšava dalja planska transformacija kolskog u pješački saobraćaj.

Sadržaji na trgu diferencirani su po zonama, naglašeni urbanim mobilijarom i povezani sa funkcijama prizemlja postojećih objekata po perimetru trga. Zahvat ovog koncepta produžen je do nadstrešnice 2 solitera, a stvaranjem čistog prostora dobijena je nova kontura sa posebnim akcentom upravo na ove dvije modernističke kule. Trg se osim po dužini “istegao” i po kraćoj strani povezujući sve okolne platoe u jedan nivo, bez vidljivih fizičkih prepreka. Formira se velika ravna površina koja stimuliše pješačke i biciklističke putanje da paspartuom trga formiraju novi korzo, koji tečno generiše sadržaje i modifikuje logične pauze u kretanju. Površina trga unutar ovog “prstena” definisana je jednostavnim ortogonalnim rasterom svijetlih kamenih ploča dimenzija 120*120 cm koje formiraju veća polja, a zatim i dimenzionišu ukupan prostor u odnosu 21/9.

U centralnoj zoni, translatorno pomjeren ka kraćoj strani trga, nalazi se objekat muzeja savremene umjetnosti, nastao kao potreba za akcentom koju ovaj prostor podrazumijeva. Zbog čvrstog stava da postojeća zgrada BEKA svojom strukturom snažno dijeli dva prostora trga smatrali smo da je neizbježno postojeći objekat zamijeniti novim, koji bi svojom funkcijom i transparentnim prizemljem jasno vezao trg u jednu cjelinu. Formiran je objekat kružne osnove, kako bi se izbjegla potreba za naznakom “IZA” i “ISPRED”.

Ciklični krug pješačkih putanja završava se (počinje) kod zgrade gradske biblioteke, ispred koje smo, djelimično iz hira, a dijelom izvođenjem zaključka da je aktuelna estetika i pozicija obeliska veoma diskutabilna, predvidjeli fontanu-spomenik sačinjenu od čeličnih profila, rezanih tako da u prostornoj formaciji prave portret Mirka Petrovića, saglediv iz tačno precizirane perspektive. Ova fontana posjedovala bi sistem za ispuštanje hladne vodene magle kojom bi se korisnici trga rashlađivali prolazeći kroz asocijativnu strukturu.

U dijelu ispred zgrade gradskog parlamenta formirana je zona pješačkog silaska u podzemne sadržaje. Ovaj segment postepeno uranja preko širokog stepeništa amfiteatralnog karaktera, stvarajući zonu trga predviđenu za eventualna duža zadržavanja, pjesničke večeri, te druge manifestacije mirnijeg karaktera. Preko njih se pristupa podzemnoj promenadi praćenom uobičajenim. Promenada se završava u suterenu centralnog objekta, muzeja, odakle ponovo “izranja” na površinu trga ispred solitera.

Zelenilo

Obodom trga pojačan je fond postojećeg zelenila, posebno u zoni uz zgrade sa sjeverne strane trga (današnje ulice Vučedolska i Novaka Miloševa) gdje je formirana šira zelena “traka” drvoreda i horizontalnog zelenila, praćena adekvatnim mobilijarom i klupama koji naglašavaju parkovski karakter zone. Ova zona se spaja sa mini parkom formiranim ispred solitera (današnji parking ispred restorana Radovče). Ispred parka, dakle na istočnoj strani trga formirana je nešto dinamičnija cjelina orijentisana ka mlađoj populaciji. Uvedeni su urbani sadržaji sa posebno naglašenom konturom skejt parka kao i određeni elementi mobilijara koji nedvosmisleno opredjeljuju korisnika. Putanja po obodu nastavlja se na sjevernoj strani. Neposredno uz objekat muzeja planirana je veća vodena površina mirnog karaktera. Namjera je bila formirati prostor žive fotografije, naglašenih refleksija i aktivnih transformacija estetike. Ciklični krug pješačkih putanja završava se (počinje) kod zgrade gradske biblioteke, ispred koje smo, djelimično iz hira, a dijelom izvođenjem zaključka da je aktuelna estetika i pozicija obeliska veoma diskutabilna, predvidjeli fontanu-spomenik sačinjenu od čeličnih profila, rezanih tako da u prostornoj formaciji prave portret Mirka Petrovića, saglediv iz tačno precizirane perspektive. Ova fontana posjedovala bi sistem za ispuštanje hladne vodene magle kojom bi se korisnici trga rashlađivali prolazeći kroz asocijativnu strukturu. Ovakvi potezi su sve prisutniji u svijetu modernih urbanih prostora.

Na kraju, materijalizacija trga je dominantno svijetla, predstavljajući jak simbol obnove i čistote. Nezaobilazna je i činjenica da mediteranskim trgovima pripada naglašeni bjeličasti sjaj.

web: www.inginvest.me     tel: +382 20 665 703     mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Tekst i foto: ING INVEST