156CM Slicica naslovne pored logoa

lamex baner

Arhitektura koja liječi

Frindensrajh Hundertvaser (1928-2000) / 

Da li ste nekada maštali da živite u bajkovitim i šarenolikim zgradama?

Da li biste bili srećniji i zdraviji da ste okruženi veselim bojama i krivudavim linijama?

Obično ono što je drugačije i što se ne uklapa u šablone izaziva kritiku i negodovanje društva, ali to nije slučaj sa ovim svestranim čovjekom. Austrijski slikar, arhitekta i filozof Frindensrajh Hundertvaser (1928-2000), svoje stvaralaštvo posvetio je obnavljanju iskonske veze između čovjeka i prirode. Hundertvaser je živio u nekoj drugoj realnosti, veselih boja, beskonačnih linija i u skladu sa prirodom. Smatrao je da sve treba da proističe jedno iz drugog, da se nastavlja i spaja po uzoru na prirodu. Hundertvaser je bio protivnik škole Bauhaus, strogoće, praktičnosti i monotone gradske sredine. Takođe je bio protiv pravih linija, jer se ni u prirodi niti u organizmu iste ne mogu naći. Upravo u monotoniji i odvojenosti od prirode, Hundertvaser je prepoznao uzrok depresivnog stanja u društvu. Rješenje je pronalazio u bojama i originalnim detaljima. Austrijski umjetnik vjerovao je da gradove treba «liječiti» bojama i talasastim linijama unoseći na taj način radost među ljude. 

cxzc

Hundertvaserovo stvaralaštvo bilo je inspirisano vodom, a naročito je volio da radi tokom kišnih dana. To potvrđuje i njegovo prezime Hundertwasser, što u prevodu znači - sto voda. Međutim, nije se zaustavio na jednoj promjeni, već je ime i prezime mijenjao nekoliko puta. Njegova nova imena bila su inspirisana različitim periodima u njegovom životu i novim kreativnim izazovima, npr. Dunkelblunt – tamno-šaren, kapetan Regentag-kišni dan itd.

Kakva sredina je stvorila ovako neobičnu i kreativnu ličnost, hrabrog čovjeka koji je svoje umjetničke fantazije pretvorio u realnost?

Rođen je u Beču, gradu umjetnosti i muzike kao Freidrich Stowasser. Bio je austrijsko-jevrejskog porijekla. Pohađao je školu Montesori, a zatim i Akademiju likovnih umjetnosti u Beču. Na Hundertvaserovo stvaralaštvo najviše su uticali slikari Rene Bro i Egon Šile. Omiljeni arhitekta mu je bio Antonio Gaudi.

Kao zanimljivost o ovom poznatom austrijskom umjetniku, navode da je nosio rasparene čarape. Možemo pretpostaviti da je to najmanje što se moglo očekivati od čovjeka koji je živio po svojim pravilima, stvarao u potpunoj slobodi i čija originalnost nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

Hundertvaser – slikar i arhitekta

Hundertvaser je karijeru započeo slikarstvom. Njegova djela su prikazivala bolesno i izmučeno društvo koje se guši u gradskom sivilu nasuprot ljepoti i harmoniji prirode.

stampa prostor 64 302

Bogatstvo boja i talasaste, neprekidne linije predstavljali su Hundertvaserov recept za srećno i zdravo društvo. Da bi ostvario svoje kreativne zamisli, intuitivno je koristio mnogobrojne tehnike, raznovrsne teksture i slikao na različitim vrstama materijala - od drveta do vlakana konoplje, na papirnim omotima, šperploči itd. Hundertvaserov talenat i pristup umjetnosti bili su prepoznati i veoma cijenjeni u najvišim društvenim krugovima. Osim što je slikao, projektovao, dizajnirao poštanske markice, kovanice, zastave, predavao je u umjetničkim školama, a svoju stvaralačku koncepciju je opisivao u manifestima.


Hundertvaserove slike sa karakterističnim elementima: krugovi, kupole, talasaste linije, prozori. Uvijek prisutna ideja prožimanje gradske sredine i prirode.


Nakon putovanja u Maroko, Tunis, Nepal, Tokio i Sibir, Hundertvaser obogaćuje svoje stvaralaštvo krugovima, kupolama, spiralnim linijama i biomorfnim oblicima. Na njegovim slikama, a kasnije i u arhitekturi, jedan od čestih detalja je zlatna kupola. Oblik kupole podsjećao ga je na oblik glavice luka, a takođe i na cjelovitost i bogatstvo života.

stampa prostor 64 298

Hundertvaser je počeo da se bavi arhitekturom nakon što je napunio 50 godina, primjenjujući istovjetne principe, detalje i boje po kojima je već bio poznat u slikarstvu. On je stvarao na sebi svojstven način, uspostavljajući vezu između čovjeka i prirode, i stvarajući biomorfnu arhitekturu. U Hundertvaserovoj arhitekturi posebnu pažnju privlači dizajn prozora i stubova, mozaici i kupole. Osnovni element na Hundervaserovim građevinama su prozori različitih veličina, oblika i boja, u kojima se odražava duša projekta. Podovi u njegovim građevinama nijesu u istoj ravni, a zidovi nijesu pod pravim uglom. Svaki stan je priča za sebe, unikatan projekat i označen posebnom bojom na fasadi. Hundertvaser je na neobičan i originalan način doživljavao prostor, stvarao drugačiju realnost i unosio bajkovitost u gradsko sivilo. Pristupao je arhitekturi veoma odgovorno, shvatajući ozbiljnost posljedica koje ostavlja na društvo. Hundertvaser je podržavao ideju da su ljudi samo gosti na Zemlji i da treba da se ponašaju u skladu sa tim. Polazna tačka u Hundertvaserovom stvaralaštvu bila je priroda. Vjerovao je u važnost harmonične veze između čovjeka i prirode, a slabljenje iste vidio je kao uzrok bolesti društva. Hundertvaser pridaje duboko značenje arhitektonskim elementima jer ih doživljava kroz prirodu i stvara u skladu sa njom. Građevinu doživljava kao živo biće, na kojem su prozori - oči, a zidovi «treća» koža, nakon «prve kože» (čovjekove) i «druge kože» (odjeća).

stampa prostor 64 311

Hundertvaser je smatrao da čovjek ne može biti srećan u monotonoj, gradskoj sredini koja je izgubila vezu sa prirodom. Rješenje je vidio u jedinstvenoj cjelini arhitekture i okruženja, a takođe i u upotrebi prirodnih materijala i ozelenjavanju krovova. Hundertvaserove građevine predstavljaju neponovljiv spoj tehnologije, ekologije i arhitekture. Mnogi ga nazivaju buntovnikom, borcem za očuvanjem prirode i ekscentrikom koji je sebi postavio zadatak da «liječenjem» arhitekture izliječi društvo. U projektima Hundertvasera, čovjek, njegovo stvaralaštvo i priroda se prožimaju i nerazdvojni su. Smatrao je da, kad već svojom građevinom oduzima od prirode određenu površinu zemljišta, to treba nadoknaditi ozelenjavanjem krova, terasa i niša u zidovima.Hundertvaserove građevine su ujedno i napomena da ne treba donositi zaključke na osnovu prvog utiska, jer iza svog šarenila fasada, koje zavaravaju i hipnotišu, kriju se veoma funkcionalne građevine sa stanovima, poslovnim prostorima, zonama za druženje i podzemnim garažama. Isprojektovao je više od 30 građevina, pretežno u Austriji i Njemačkoj, ali i u Izraelu, Španiji, Holandiji, USA, Švajcarskoj, Japanu i na Novom Zelandu.


Grandiozan projekat i potpuna sloboda stvaralaštva, zar to nije san svakog kreativca? Upravo takav zadatak, Gradska Uprava Beča povjerila je Hundertvaseru, protivniku pravih linija i monotone gradske sredine. Pošto Hundertvaser nije imao iskustva u projektovanju, a dobio je zadatak od austrijskog Gradskog vijeća, prvo mu je dodijeljen arhitekta Josef Kravin, a zatim Peter Pelikan.


 

stampa prostor 64 312

Neki od najpoznatijih Hundertwasserovih projekata:

Hundertvaserhaus, Beč, Austrija

Grandiozan projekat i potpuna sloboda stvaralaštva, zar to nije san svakog kreativca? Upravo takav zadatak Gradska Uprava Beča povjerila je Hundertvaseru, protivniku pravih linija i monotone gradske sredine.Pošto Hundertvaser nije imao iskustva u projektovanju, a dobio je zadatak od austrijskog Gradskog vijeća, prvo mu je dodijeljen arhitekta Josef Kravin, a zatim Peter Pelikan. Hundertvaserhaus bio je prvi arhitektonski projekat austrijskog umjetnika realizovan u Beču, u periodu od 1983-1986.g. Zgrada odražava ideju o neraskidivoj vezi između čovjeka i prirode, koje je svestrani umjetnik do tada izražavao kroz slikarstvo. Osmišljena u skladu sa prirodom, neobična zgrada budi prolaznike iz gradske monotonije, zahtjevajući da se zaustave i istraže njen smisao. Visina zgrade varira od 6-10 spratova, napominjući oblik brda. Pločnik je blago ispupčen i podsjeća na brežuljke. Stubovi različitih materijala i boja stvaraju poseban efekat. Na fasadi su crnom linijom izdvojeni stanovi. Fasada podsjeća na kolaž koji čine: prozori različitih veličina, raznobojni stubovi, plave i zlatne kupole, bogatstvo boja i zelenila, stakleni toranj itd.

U bogatstvu boja i linija, na fasadi se ističe mali crveni stub koji pod nagibom podupire terasu. Hundertvaserhaus se između ostalog ističe bogatstvom zelenila. Vodeći se idejom da treba nadoknaditi površinu plodne zemlje koju zgrada oduzima prirodi, Hundertvaser je zasadio 250 stabala drveća na krovu, terasama i nišama. Naročito se lijepo uklopilo zelenilo koje prati opadanje spratnosti prema staklenom tornju. Prozori na fasadi su različiti, a iznad svakog prozora se nalazi detalj u boji. U neobičnoj, ali funkcionalnoj zgradi živi oko 200 stanara. Osim stanova, površine od 30-150m2, u zgradi se nalaze: poslovni prostori, parking, bašta, kafić, igraonice i zajedničke terase. Kad je projekat završen, rezultat je toliko oduševio Hundertvasera da je on odbio honorar. Bio je zadovoljan jer je ostvario svoju zamisao i stvorio cijeli svijet u jednoj građevini, dajući joj dušu i boje. Svojom originalnošću Hundertvaserhaus privlači milione turista godišnje.

czc

Hotel i wellness centar u Bad Blumau, 45km od Graca, Austrija

U 19. vijeku tražeći naftu u Bad Blumau, otkrili su izvor termalne vode. Upravo na tom mjestu, u periodu od 1993-1997.g. sagrađen je hotel sa wellness centrom, po zamisli Hundertvasera.

Neobičan projekat, zar ne? Navodi na misao da je i sama građevina prirodno nastala jer ne prekida prirodnu cijelinu već samo ističe njene ljepote. Ovo je još jedan u nizu Hundertvaserovih projekata koji odražava njegovu ideju o jedinstvu čovjeka i prirode. Osim karakterističnih elemenata Hundertvaserove arhitekture: neobični stubovi, zlatne kupole, talasaste vertikalne i horizontalne linije na fasadi, prozori različitih veličina, zeleni krovovi, keramika itd., osobenost ovom projektu daje njegovo potpuno stapanje sa prirodnim okruženjem. Hotelske sobe, različite na Hundertvaserov način, nalaze se u sklopu neobičnih brežuljaka različitih visina, koji su spojeni vijugavim putićima. Hundertvaserov projekat je dao dodatnu vrijednost prirodnom okruženju osmislivši ne samo zgradu već i cijeli ambijent odmarališta. Odmaralište u Bad Blumau je rezultat stvaranja u skladu sa prirodom, ne pokoravajući je već potčinjavajući joj se. Takođe je odličan primjer stvaralačkog procesa tokom kojeg se, osluškujući sredinu, rađa njen logičan nastavak.

fdaf

«Šumska spirala», Darmštadt, Njemačka

«Šumska spirala» naziv je stambenog kompleksa koji se nalazi u Darmštadtu, u Njemačkoj. Izgradnja je počela 1998.g., a završena je za dvije godine, nekoliko mjeseci nakon Hundertvaserove smrti. Neobičan oblik građevine sa obiljem zelenila, potvrđuje Hundertvaserovu koncepciju jedinstva prirodne i gradske sredine.


U 19. vijeku tražeći naftu u Bad Blumau, otkrili su izvor termalne vode. Upravo na tom mjestu, u periodu od 1993-1997.g. sagrađen je hotel sa wellness centrom, po zamisli Hundertvasera.


«Šumska spirala» se proteže do 12.sprata. Kriva linija duž koje se pruža stambeni kompleks, inspirisana je spiralnom linijom puževe kućice. Kao i na prethodnim građevinama, prisutni su prepoznatljivi elementi Hundertvaserove arhitekture: prozori različitih veličina, kreativno obilježeni brojevi ulaza, zlatna kupola, upotreba keramike i talasaste linije na fasadi koje označavaju spratove. Na fasadi preovladavaju rozi i žuti tonovi, dok na krovu kompleksa raste bukva, javor i drugo drveće. Osim stanova, u sklopu kompleksa su: podzemna garaža, kiosk, kafić, dječje igralište i jezerce.

gjhljkh

Posebnu pažnju originalnošću privlače i sljedeći projekti:

Hundertvaserhaus, Bad Soden, Njemačka; Fabrika za spaljivanje otpada, Beč, Austrija; Bečki dom umjetnosti, Austrija; Kuća Ronalda McDonalda, Valkerburg, Holandija; Pivski toranj, Abensberg, Njemačka

Ljudi će reći da je tanka granica između genijalnosti i ludosti, ali zasigurno, stvaralaštvo Hundertvasera ne ostavlja nikoga ravnodušnim. Austrijski umjetnik je bio ispred svog vremena, podržavao je ozelenjavanje krovova,

vraćanje teritorije prirodi, podsticao je individualnost i samoizražavanje, jačao vezu između čovjeka i prirode.

Hundertvaserove slike angažuju posmatrača, pomalo ga hipnotišući mnogobrojnim krugovima i beskonačnim linijama, a njegove građevine su bajkovite i dramatične, nastavak teme španskog i katalonskog arhitekte Antonija Gaudija, a možda i savršena scenografija za film «Alisa u zemlji čuda».

Da li možete sebe da zamislite kao stanara jedne od Hundertvaserovih zgrada?

Kako bi to uticalo na Vaš život?

Tekst: Velenka Herbez, magistar arhitekture, trenutno na doktorskim studijama u Moskvi

 LOGO WHITE

Časopis za Arhitekturu, građevinarstvo, enterijer. dizajn i ličnosti.

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 653 271

Tel: +382 (0) 69 429 375

Tel: +382 (0) 67 210 904

E-mail: casopisprostor@gmail.com

Podgorica

 

Časopis Prostor u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!