Prostor_66

PROSTOR BANNER

Kroz grad na dva točka

DOK OKREĆEMO GLAVU LIJEVO-DESNO I PRETRČAVAMO ČETIRI TRAKE, A NERVOZNI VOZAČ PREVRĆE OČIMA, ZAPITAMO LI SE: «DA LI JE GRAD U KOJEM ŽIVIMO NAMJENJEN ZA LJUDE ILI IPAK ZA AUTOMOBILE? ODRASLI SMO U GRADOVIMA KOJI SU PODREĐENI AUTOMOBILIMA, NJIHOVOJ BRZOJ VOŽNJI I PARKING MJESTIMA. AUTOMOBIL, IAKO UDOBNO PREVOZNO SREDSTVO, NEGATIVNO UTIČE NA NAŠ BUDŽET, A POSEBNO U POSLJEDNJE VRIJEME. TAKOĐE, VOŽNJA AUTOMOBILA ČESTO IZAZIVA FRUSTRACIJE ZBOG GUŽVI U SAOBRAĆAJU I TRAŽENJA PARKING MJESTA, DOK SMANJENA FIZIČKA AKTIVNOST I VAZDUH LOŠEG KVALITETA POSTAJU PRIJETNJA PO ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA.

utrecht bicycle garage profimedia 0466262466

Kao epicentri dešavanja, gradovi poput magneta privlače ljude. Tendencija za životom u gradu posebno je izražena posljednjih nekoliko decenija. Ujedinjene nacije predviđaju da će 2050. godine čak 68% svjetske populacije živjeti u gradovima. Više ljudi u gradovima, znači i više automobila, a takođe i veće opterećenje infrastrukture. Zagađenje životne sredine, gužve u saobraćaju, loše organizovan javni prevoz, gradsko planiranje koje ne može da isprati demografske promjene, zastarjela infrastruktura - samo su neki od problema u gradovima širom svijeta.

Model grada u kojem dominiraju automobili («car-oriented city») prepoznat je kao jedan od uzročnika klimatskih promjena. Putni prostor («street space») koji dijele samo pješaci i automobili polako postaje prošlost. Aktuelna je tendencija za preispitivanjem i transformacijom putnog prostora, ravnopravnim uključivanjem svih učesnika i osmišljavanjem istog kao mnogo fukcionalnog i svima dostupnog.


Promjene u urbanom tkivu

U gradovima širom svijeta važne promjene u urbanom tkivu postižu se kroz: prepoznavanje napuštenih urbanih cjelina, revitalizaciju i prenamjenu postojeće infrastrukture, stvaranje novih otvorenih javnih površina za pješake i bicikliste. 


U gradovima širom svijeta važne promjene u urbanom tkivu postižu se kroz: prepoznavanje napuštenih urbanih cjelina, revitalizaciju i prenamjenu postojeće infrastrukture, stvaranje novih otvorenih javnih površina za pješake i bicikliste. Savremene tendencije u gradskom planiranju podrazumijevaju ograničavanje automobilskog saobraćaja u gradskim centrima i smanjenje brzine, izgradnju novih pješačkih i biciklističkih mostova, staza i garaža, a takođe reorganizaciju i preprojektovanje putnog prostora uz pomoć različitih principa urbanog dizajna kako bi se postigla bezbjedna i uravnotežena gradska mobilnost.

bddbdfa19f64419a590ccbf263e2fb4c psychology of color urban architecture
''Biciklistička zmija'' u Kopenhagenu je biciklistička staza od 235 m

Biciklo kao prevozno sredstvo, bilo je veoma popularno u Evropi sve dok 1950. g. tehnološki napredak nije nametnuo novi stil života. Automobili su postali simbol prosperiteta i dominantno prevozno sredstvo. Da bi se izdvojilo više prostora za kretanje i parkiranje automobila rušeni su čak cijeli kvartovi. Međutim, učestalost saobraćajnih nesreća dovela je do preispitivanja odluka i tako su u Holandiji započeli obnovu biciklističke kulture, dok su u drugim zemljama automobili ostali dominantni.

Posljednjih godina u evropskim gradovima biciklo je istaknuto kao jeftino prevozno sredstvo koje doprinosi boljem zdravstvenom stanju. Vožnja bicikla se smatra transportom budućnosti jer zahtjeva minimalan prostor, ne proizvodi buku niti štetne emisije.


Da bi građani počeli, u velikom broju da ostvaruju kraća putovanja biciklom, važno je da se osjećaju bezbjedno.


20190911 151746 01 1200x935

Zbog brojnih restriktivnih mjera, vožnja bicikla postala je veoma popularna i za vrijeme pandemije COVID-19. Gradovi su brzo reagovali i izdvojili prostor za šetnju i privremene biciklističke staze. Prvi projekti tog tipa bile su privremene biciklističke staze u Bogoti i Berlinu, otvorene ulice u Sijetlu i San Francisku i ambiciozni planovi Milana i Barselone za preraspodjelu putnog prostora. Nakon pozitivne reakcije stanovništva mnoge od privremenih biciklističkih staza postale su stalne.

Grad Odense (Danska) ima oko 560 km biciklističkih staza i 123 mosta namjenjena samo za vožnju bicikla, dok 81% djece vozi biciklo do škole i nazad. Bez obzira na starosnu dob građana, bilo da idu u školu, na posao ili ga koriste za održavanje ravnoteže - svi koriste bicikla.

U Groningenu (Holandija) oko 60% svih putovanja odvija se biciklom. Rezultat je postignut primjenom mnogobrojnih mjera: ograničenje saobraćaja u centru grada, primjena semafora sa senzorima za kišu, povećanja broja jednosmjernih ulica, izgrađene nove biciklističke staze i biciklističke staze koje se zagrijavaju, široko rasprostranjeno iznajmljivanje bicikala i zasađeno drveće. Groningen je jedan od rijetkih gradova koji nije prilagođen automobilima, već je automobile prilagodio gradu. U Groningenu, kompaktnom i živahnom gradu, automobil je samo gost, a ulice su namjene za pješačenje i vožnju bicikla.

1406 High Line At The Rail Yards Photo By Iwan Baan

Amsterdam je najpopularniji biciklistički grad sa oko 881.000 bicikala.

Amsterdam i Kopenhagen imaju biciklističku kulturu i infrastrukturu na zavidnom nivou, ali ne zaboravimo da je iza tog uspjeha više od 60 godina ulaganja u izgradnju biciklističke infrastukture i edukaciju. Razvijena biciklistička kultura rezultat je strategije usmjerene na transformaciju putnog prostora i njegovo prilagođavanje vožnji bicikla, a takođe je i rezultat uspostavljanja dijaloga između gradske administracije i korisnika putnog prostora koji su postali aktivni učesnici u organizovanju istog.


Amsterdam je najpopularniji biciklistički grad sa oko 881.000 bicikala.


«Biciklistička zmija» u Kopenhagenu je biciklistička staza od 235 m kojom svakog dana prođe 12.500 biciklista.

U Holandiji se bicikla koriste za 30% putovanja a u Danskoj za 20% putovanja.

Cirkelbroen 31A5179 copy

Biciklističku infrastrukturu kojom se ističe Amsterdam između ostalog čine: trospratni parking ispred Centralne stanice gdje su parkirane hiljade bicikala, 500 km odvojenih biciklističkih staza unutar Amsterdama, ograničenje brzine automobila do 30km/h, sigurne raskrsnice, 110 m dugačak pješački i biciklistički tunel ispod Centralne stanice, biciklistička staza kroz Rijksmuseum kao omiljeni biciklistički prolaz, podzemne garaže za bicikla, biciklističke staze kroz parkove, „zeleni talas“ biciklističkog saobraćaja i sistem za iznajmljivanje bicikala (bike-share) koji je trenutno dostupan samo za lokalno stanovništvo.


Planiranje i strategija

Biciklistička strategija treba da bude sastavni dio šire vizije održive gradske mobilnosti. Paralelno sa poboljšanjem infrastrukture za pješake i bicikliste treba raditi na podizanju svijesti građana kroz edukaciju, promociju i inicijative. Za planiranje, sprovođenje i evaluaciju biciklističkih intervencija važno je redovno prikupljanje podataka o korišćenju bicikla, željenim rutama, broju korisnika, specifičnim problemima itd. 


Biciklistička kultura Amsterdama rezultat je kontinuiranog rada na poboljšanju uslova za pješake i bicikliste, stvaranju dobro umrežene infrastrukture, prepoznavanja značaja sigurnih raskrsnica, ukrštanja kulture i biciklizma i stvaranje novih doživljaja, kombinacije postojećih zgrada i novih biciklističkih objekata.

U Rijksmuseum 2013. godine ostvaren je jedan od najboljih primjera biciklističke infrastrukture koji spaja rekreaciju i kulturu: biciklistički podvožnjak kroz zgradu .

Veliki značaj za efikasna putovanja ima povezivanje biciklističke i pješačke mreže sa drugim transportnim mrežama.

SP2021 Fietsenstalling Zwolle 24 HiRes klein.width 1210

Delft je jedan od holandskih gradova sa garažom za 5.000 bicikala na željezničkoj stanici.

Garaža za bicikla na tri nivoa u Utrehtu (Holandija) izgrađena u dvije faze, nudi 12.656 mjesta što je čini najvećom garažom za bicikle na planeti. Gusta biciklistička mreža i nesmetano parkiranje bicikala čine kombinaciju željezničkog i biciklističkog saobraćaja veoma konkurentnom automobilima.

U Holandiji na godišnjem nivou ulažu oko 35 evra po osobi u razvoj biciklističke infrastrukture.

U Holandiji je do 2025. planirana izgradnja 675 km „Fietssnelvegen“ (brzih biciklističkih staza) širom zemlje.

U Španiji su takođe prepoznali važnost razvoja biciklističke infrastrukture. Tako je 2006. oko 90% anketiranih stanovnika Sevilje potvrdilo da je biciklistička infrastruktura potrebna njihovom gradu. Uslijedila je izgradnja mreže od 80 km odvojenih biciklističkih staza za samo 18 mjeseci, što je postignuto prenamjenom od oko 5.000 parking mjesta. Broj putovanja biciklom porastao je za 11 puta u samo nekoliko godina, a Sevilja je trenutno jedan od najpogodnijih evropskih gradova za vožnju biciklom. Mreža od 80 km odvojenih biciklističkih staza u Sevilji, koja opslužuje 70.000 putovanja svakog dana koštala je 32 miliona evra što je ekvivalentno izgradnji oko 6 km autoputa.


Biciklistička kultura Amsterdama rezultat je kontinuiranog rada na poboljšanju uslova za pješake i bicikliste, stvaranju dobro umrežene infrastrukture, prepoznavanja značaja sigurnih raskrsnica, ukrštanja kulture i biciklizma i stvaranje novih doživljaja, kombinacije postojećih zgrada i novih biciklističkih objekata.


glow in the dark bike path 1200x900

«Recikliranje» postojeće infrastukture

U gradovima širom svijeta prepoznat je potencijal postojeće, napuštene infrastrukture. Tako npr. zahvaljujući revitalizaciji i prenamjeni napuštenih željezničkih pruga u atraktivnu infrastrukturu za pješački i biciklistički saobraćaj, High Line u Njujorku i Nordbahntrasse u Njemačkoj dobili su «novi identitet» i postali atrakcija kako za domaće, tako i strane posjetioce. Stari autoput u Oklandu (Novi Zeland) preprojektovan je u održiv i atraktivan infrastrukturni objekat. Ružičasta boja biciklističke staze pokazala se kao dobar izbor jer motiviše ljude da šetaju i voze bicikla. 

Najduži biciklistički tunel na svijetu San Sebastijan (Španija) otvoren je 2009. godine, a nastao je od nekadašnjeg željezničkog tunela.

Poboljšanje putnog prostora kroz novu ili prenamjenjenu infrastrukturu za šetnju i vožnju bicikla važno je da proprate programi i inicijative poput: iznajmljivanja bicikala za kratka putovanja (bike-share, e-bike share), organizovanje manifestacija «ulica bez automobila» i «biciklom do posla», inicijativa «školske ulice», edukacija o vožnji i održavanju bicikala i bezbjednosti na putu, podizanje svijesti poslodavaca i radnika, podsticanje upotrebe teretnih u e-bicikala.

Vožnja bicikla u gradovima ima veliki potencijal, jer je skoro polovina svih putovanja automobilom kraća od 5km.

Putovanje od kuće do posla čini otprilike jedno od pet ukupnih gradskih putovanja.

vangogh bike 1 custom 5329f1fbfbb48929fca1629364e221e31da45e72

Biciklističke staze i solarna energija

Istraživači poljske građevinske kompanije TPA Institut Badan Technicznich izgradili su jedinstvenu biciklističku stazu ugradnjom luminofora- sintetičkog materijala koji daje plavu svjetlost na osnovu solarne energije koju apsorbuje.

U Ajndhovenu (Holandija), rodnom gradu Van Gogha nalazi se jedinstvena, solarna biciklistička staza inspirisana njegovom slikom «Zvjezdana noć». U stazu je ugrađeno 50.000 fluorescentnih dijelova koji tokom dana akumuliraju energiju i sijaju noću, stvarajući vrtlog boja na noćnom nebu.

Takođe, planira se djelimično povezivanje holandskih gradova Vageningen i Arnem biciklističkom stazom dužine 1,7 km koja će se zagrijavati na račun viška toplote iz lokalne fabrike papira.

Pomenuti projekti povezivanja biciklističke infrastrukture i alternativnih izvora energije, a uz to stvaranje novih doživljaja za korisnike najavljuju potpuno novi pravac u razvoju kako gradskog planiranja tako i saobraćaja.

Biciklistička strategija treba da bude sastavni dio šire vizije održive gradske mobilnosti. Paralelno sa poboljšanjem infrastrukture za pješake i bicikliste treba raditi na podizanju svijesti građana kroz edukaciju, promociju i inicijative. Za planiranje, sprovođenje i evaluaciju biciklističkih intervencija važno je redovno prikupljanje podataka o korišćenju bicikla, željenim rutama, broju korisnika, specifičnim problemima itd. 

Mislim da su za utemeljenje biciklističke kulture od presudnog značaja stvaranje povjerenja između svih učesnika u saobraćaju i ostvaren dijalog između administracije i korisnika kao aktivnih učesnika u kreiranju buduće strategije. Da bi građani počeli, u velikom broju da ostvaruju kraća putovanja biciklom, važno je da se osjećaju bezbjedno. Zato je potrebno da naučimo da dijelimo putni prostor i da aktivno komuniciramo sa ostalim učesnicima u saobraćaju, da stvorimo povjerenje i na taj način osiguramo bezbjednost svih učesnika u saobraćaju. «Povjerenje u putnom prostoru» mogu da objasnim kao savjesnu vožnju, tj. da smo sigurni da će vozač usporiti i propustiti biciklistu, ali i da će biciklista na vrijeme signalizirati, tj. da će učesnici komunicirati na obostranu korist. Tada će i djeca i starija populacija postati ravnopravni učesnici u biciklističkom saobraćaju.

Utemeljenje i razvoj biciklističke kulture predstavljaju kontinuiran proces koji ima faze bržeg i sporijeg razvoja i koji se prilagođava potrebama građana.

Podgorica je primjer pozitivne gradske transformacije: sve više parkova, šetališta, biciklističkih staza i uređenih putnih prostora. Ovo je vjerovatno jedan od najljepših perioda u razvoju glavnog grada. Međutim, ne treba zaboraviti ni ostale gradove u Crnoj Gori, čiji stanovnici takođe žele bezbjedne i uređene javne i putne prostore.

 LOGO WHITE

Časopis za Arhitekturu, građevinarstvo, enterijer. dizajn i ličnosti.

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 653 271

Tel: +382 (0) 69 429 375

Tel: +382 (0) 67 210 904

E-mail: casopisprostor@gmail.com

Podgorica

 

Časopis Prostor u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!