Kao i u ostalim sferama života, tako i u hortikulturi i pejzažnom uređenju postoje trendovi. Oni se odnose ne samo na karakter i vizuelni identitet uređenja nekog prostora, već i na same biljne vrste - i one su vrlo zamjenljive, i mada ostaju u vrtovima duže od sezone, podliježu tim nepisanim modnim strujama koje jedne godine forsiraju određenu vrstu ili varijetet, a već sledeće neku drugu.
Poslednjih godina, struje se iz sfere mode, trenda okreću ka sferi ekologije i održivosti, otpornosti i prilagođavanju gradskim uslovima - više kao podizanju ekološke svijesti i obnovi biodiverziteta u gradovima, ali i prigradskim i ruralnim sredinama. Iako i dalje određene vizuelne tendencije dominiraju iz godine u godinu, one se mijenjaju, transformišu i, kao i u arhitekturi, formiraju gradove upravo onako kako to i diktiraju trendovi, ali sa jednom novom dimenzijom. Ona prevazilazi okvire lijepog i širi kontekst na mogućnost da se i u gradovima formiraju ekosistemi koji uključuju sve sebi svojstvene elemente, pa bilo to i na glavnom gradskom trgu ili uz popločanu obalu rIJeke ili mora. U tom smislu, ono što nam ova godina donosi u svijetu hortikulture i uređenja svakako jeste jedan okret, ili bolje preokret ka ideologiji koja čovjeka stavlja u poziciju sugrađanina, a ne samo građanina, u čijem su okruženju važni, možda ne podjednako, ali primjetno, i drugi stanovnici gradova- biljke i životinje.
Vrtovi se ne posmatraju više kao samo dopadljivi i stvoreni za uživanje, njegovi sastavni elementi - zemljište, voda, vazduh moraju biti na prvom mjestu a estetika je posledica ovako postavljenog sistema. Pejzažni arhitekti i hortikulturisti se trude da u vrt ’uvuku’ što više živog svijeta, isprobavajući inovativne metode da poboljšavaju kvalitet zemljišta i formiraju vrtove sa što manjom potrošnjom vode.
Neke vrste životinja, najviše insekata, koji su do sada bili više ili manje nepoželjni u vrtovima, vraćaju se kao bitni elementi ekosistema, pa čak i onda kada je njihovo prisustvo na štetu estetskog doživljaja ili određenih biljnih vrsta. Ose koje parazitiraju gusjenice, puževi koji pomažu u razlaganju organske materije do mineralne, lisne vaši koje predstavljaju hranu za bubamare i druge insekte poželjni su stanovnici vrtova i zato se upotreba insekticida skoro i izbacuje te se koriste biološke mjere borbe.
ZAMJENA TRADICIONALNIH TRAVNJAKA DRUGIM VIDOVIMA ZELENILA NIJE NOVI TREND, ALI ĆE OVE GODINE SVAKAKO JOŠ VIŠE DOBITI NA ZNAČAJU. ČAK I ONE BILJKE KOJE SMO U PROŠLOSTI SMATRALI KOROVIMA, SADA DOBIJAJU SVOJE MJESTO U ZASADIMA KOJI ZAMJENJUJU TRAVNJAKE, NE BI LI SE POVEĆAO BIODIVERZITET I PRIVUKLI POLINATORI.
Formiranje netradicionalnih travnjaka (poznati i kao no-mow travnjaci) i forsiranje xeriscaping pristupa ozelenjavanju u kome dominiraju sukelenti i biljke izuzetno otporne na sušu za bioklimatske zone u kojima je potrošnja vode izuzetno diskutabilan i važan parametar (u tu zonu spada i dio centralnog i južnog regiona Crne Gore), neki su od trendova koji će se svakako zadržati i u ovoj godini.
Vrtovi, kao i sve drugo danas, postaju digitalni. Ne samo da je putem digitalnih aplikacija moguće identifikovati vrste na osnovu listova, cvjetova, plodova, one sada nude širok izbor savjeta i uputstava, a pojedini vrtovi dobijaju i svoje sopstvene aplikacije koje ih prezentuju i popularišu.
NEKE VRSTE ŽIVOTINJA, NAJVIŠE INSEKATA, KOJI SU DO SADA BILI VIŠE ILI MANJE NEPOŽELJNI U VRTOVIMA, VRAĆAJU SE KAO BITNI ELEMENTI EKOSISTEMA, PA ČAK I ONDA KADA JE NJIHOVO PRISUSTVO NA ŠTETU ESTETSKOG DOŽIVLJAJA ILI ODREĐENIH BILJNIH VRSTA. OSE KOJE PARAZITIRAJU GUSJENICE, PUŽEVI KOJI POMAŽU U RAZLAGANJU ORGANSKE MATERIJE DO MINERALNE, LISNE VAŠI KOJE PREDSTAVLJAJU HRANU ZA BUBAMARE I DRUGE INSEKTE POŽELJNI SU STANOVNICI...
Kako se transformišu klimatski uslovi, njih prate i promjene u karakteru vrtova, oni postaju izrazito usmjereni na održivost u ekstremnim klimatskim uslovima, prije svega na one gdje su temperature sve više a vode je sve manje. Vrtovi koji dio vizuelnog identiteta grade na upotrebi širokog spektra kamenih i šljunčanih elemenata, a ne samo biljaka, biće sve popularniji, iako pomijeranje u pravcu dizajniranja vrtova koji imaju minimalne zahtjeve za irigacijom ne mora da vodi i potpunoj transformaciji pejzaža. Pogotovo u našoj klimatskoj zoni, koja se svakakao mijenja ka višem stupnju, postoje izuzetno otporne vrste koje su i prilagođene ekstremnim uslovima, i svakako ih treba više koristiti, pa i na štetu onih vrsta koje smatramo estetski ljepšim.
Zamjena tradicionalnih travnjaka drugim vidovima zelenila nije novi trend, ali će ove godine svakako još više dobiti na značaju. Čak i one biljke koje smo u prošlosti smatrali korovima, sada dobijaju svoje mesto u zasadima koji zamenjuju travnjake, ne bi li se povećao biodiverzitet i privukli polinatori. Proizvođači sadnog materijala uveliko rade na stvaranju novih hibrida tradicionalno korovskih vrsta, koji će ekološki biti podjednako značajni, a njihova će estetika biti unaprijeđena- upečatljivije boje, krupniji cvjetovi i sl.
I ove godine pčele će biti u vrtovima insekti koji su najpoželjniji, te je dizajniranje i inkorporiranje hotela za insekte, i sadnja vrsta koje ih privlače trend koji će se nastaviti i u 2023.
Zabrana ekspoloatacije treseta (na snazi od 2024. u Velikoj Britaniji, koja je tradicionalno jedan od najvećih proizvođača i izvoznika treseta) svakako će se raširiti i po drugim evropskim zemljama a sve u cilju redukcije emisije ugljenika i zaštite životne sredine. Ova mjera će usmjeriti proizvoidnju i potrošnju na alternativne izvore nutrijenata, ekološki mnogo prihvatljivije kao što su morska trava, leguminoze i gavez, koji regulišu nivoe azota u zemljištu I time pospješuju rast i razvoj biljaka.
Nastupajuća godina pokazaće u domenu hortikulture koliko se težište preusmjerava na ekološki, zeleni pristup u vrtnoj umjetnosti, što se ustvari dešava i u drugim srodnim strukama, a to je svakako pozitivan pomak u građevinskoj i srodnim industrijama. Implementacija ovakvog pristupa kroz zakonodavne i izvršne dokumente jedini je put da se, čak i u razvijenijim zemljama, obezbijedi sprovođenje ekološki prihvatljivijeg planerskog i projektantskog pristupa.